pages in english
O nama
Info za pacijente
Ehokardiografija (UZV Srca)
dijagnostički postupci
prije dolaska u bolnicu
dolazak i tijek boravka u bolnici
FAQ
Operacije koje se izvode na našem Odjelu
Mediji o nama
Case reports
Kontakt
Galerija
Program edukacije
Plakat - razvoj kardijalne kirurgije
Za pristup webmailu ili intranetu

login:   
password: 
Bijeli Brijeg bb, 88000, Mostar, BiH
kardiokirurgija@kb-mostar.org
tel1: +387 36 336269
tel2: +387 36 336265
detaljni kontakti...

 
FAQ

Angina pektoris

Nelagoda koju osjećaju pacijenti kada se srčani mišić ne opskrbljuje s dovoljnom količinom krvi naziva se angina pektoris. U nekim slučajevima je to osjećaj težine, stiskanja ili probadanja u prsima, u drugim osjećaj peckanja ili nelagode u lijevoj ruci, a u nekim slučajevima bol u lijevoj čeljusti. Angina pektoris glavni je simptom koronarne bolesti srca.

Angioplastika

Balonska angioplastika je invazivni kardiološki zahvat kojeg provodi kardiolog kako bi proširio mjesta suženja u koronarnim arterijama. Ovaj zahvat zahtjeva kateterizaciju srca i uključuje uvođenje katetera s balonom u arteriju. Balon se nakon toga u arteriji napuhne kako bi se mjesto suženja proširilo.

Anuloplastika

Kardiokirurška tehnika koja se koristiti pri popravku zaliska. Anulus je vanjski rub ili prsten zaliska. Anuloplastika podržava taj vanjski prsten nakon popravka zaliska.

Antibiotska profilaksa

Antibiotici koji se uzimaju prije kirurškog, stomatološkog ili nekog drugog invazivnog zahvata kako bi se spriječila infekcija oštećenog zaliska ili ugrađenog umjetnog srčanog zaliska nazivaju se profilaktički antibiotici.

Antikoagulansi

Bolesnici s fibrilacijom atrija ili ugrađenim umjetnim zaliskom često moraju uzimati lijekove koji sprječavaju zgrušavanje krvi, npr. Marivarin (varfarin) ili Pelentan (etilbiskumacetat).

Aortni zalistak

Aortni zalistak je izlazni zalistak lijeve klijetke, koji se otvara kada se klijetka stegne i istisne krv iz klijetke u aortu (sistola) i nakon toga se zatvori i sprječava da se krv vrati u klijetku (dijastola).

Aortokoronarno premoštenje(CABG, ACBP, revaskularizacija miokarda, "bypass")

Kirurški zahvat kojim se nastoji premostiti suženje koronarne arterije naziva se aortokoronarno premoštenje. Zahvat izvodi kardijalni kirurg koji pomoću vene ili arterije stvara premosnicu ("bypass") iza mjesta suženja u cilju poboljšanja dotoka krvi srčanom mišiću.

Arteria radialis

Arteria radialis ili palčana arterija je jedna od dvije arterije podlaktice. U nekoliko zadnjih godina intenzivno se koristi u koronarnoj kirurgiji za revaskularizaciju miokarda.

Atrij (pretklijetka)

Šupljine na lijevoj i desnoj strani srca koje istiskuju krv u klijetke (ventrikule) nazivaju se pretklijetke ili atriji.

Atrijska kontrakcija(stezanje pretklijetke)

Dio srčanog ciklusa u kojem se pretklijetka (atrij) stisne te istisne krv u klijetku naziva se atrijska kontrakcija.

Atrijski septalni defekt(ASD)

Desna i lijeva pretklijetka odvojene su zidom, tzv. "septumom". Prirođena srčana greška kod koje u tom zidu postoji rupa koja omogućava krvi da teče između atrija zove se atrijski septalni defekt (ASD).

Bakterijski endokarditis

U nekim slučajevima, uzročnik infekcije iz krvi može se naseliti na srčanim zaliscima i oštetiti ih. Ta se infekcija naziva bakterijski endokarditis.

Balonska valvuloplastika

Intervencijski kardiolozi (kardiolozi koje kateterom u krvnim žilama obavljaju dijagnostičke i terapijske zahvate) u nekim slučajevima mogu proširiti stenotični zalistak napuhavanjem specijalnog balona na vrhu katetera. Taj se postupak naziva balonska valvuloplastika..

Bikuspidni aortni zalistak

Aortni zalistak normalno se sastoji od tri listića. Kod nekih osoba aortni zalistak sastoji se od samo dva listića i naziva se bikuspidni zalistak.

Biološki zalisci

Umjetni zalisci koji se izrađuju od ljudskog ili životinjskog tkiva nazivaju se biološki zalisci. U biološke zaliske spadaju svinjski ksenografti, ljudski homografti i plućni autografti.

CABG

Engleska kratica za aortokoronarno premoštenje ("coronary artery bypass grafting").

ACBP

Jedna od kratica za aortokoronarno premoštenje.

Diabetes mellitus

Dijabetes ili šećerna bolest česta je bolest kod koje postoji poremećaj u regulaciji glukoze u krvi. Predstavlja značajan čimbenik rizika u razvoju koronarne bolesti srca.

Dijastola

Dijastola je dio srčanog ciklusa tijekom kojeg se mišić opušta i srce se puni krvlju. Dio ciklusa u kojem se srce prazni naziva se sistola.

Disekcija aorte

Aorta, glavna krvna žila koja vodi od srca u ostatak tijela, ima stjenku napravljenu od tri sloja. Ponekad može doći do odvajanja tih slojeva aorte. Raslojavanje stjenke aorte naziva se i disekcija aorte. Disekcija aorte najčešće iziskuje što hitniju operaciju jer ima jako visok rizik smrtnosti. Čimbenici kao što su hipertenzija i Marfanov sindrom mogu dovesti do disekcije aorte.

Elektrokardiogram (EKG)

Elektrokardiogram je test kojim se bilježi električna aktivnost srca. Pomoću njega mogu se ustanoviti nepravilnosti srčanog ritma, ishemija, infarkt miokarda, povećanje srčanih šupljina i drugo.

Fibrilacija atrija

Kada se atrij ne steže u jednolikom i koordiniranom ritmu već se stišće nepravilno, posljedica je takozvana fibrilacija atrija. Kad se to događa pretklijetka ne istiskuje krv u klijetku na normalan način, a ritam srca može se znatno ubrzati.

Hipertenzija

Hipertenzija je naziv za povišeni krvni tlak. Čimbenik je rizika za više bolesti uključujući koronarnu bolest srca, disekciju aorte i zatajenje srca.

Hipotenzija

Hipotenzija je naziv za sniženi krvni tlak.

Homograft

Ljudski zalistak koji se koristi u kardijalnoj kirurgiji. Dobiva se iz srca umrlih osoba. Najveće prednosti su njegova veća otpornost na infekcije i nepotrebnost uzimanja antikoagulacijske terapije.

Infarkt miokarda

Kad srce ne dobiva dovoljno krvi, dio srčanog mišića umire. To stanje naziva se infarkt miokarda ili srčani udar.

Ishemija

Ovaj pojam odnosi se na stanje nedovoljne opskrbe nekog dijela tijela krvlju.

Kardiolog

Kardiolozi su liječnici specijalisti interne medicine koji se bave bolestima srca.

Kardiotorakalni kirurg

Kardiotorakalni kirurzi su specijalisti kirurzi koji nakon specijalizacije iz opće kirurgije prolaze specijalizirani trening za operacije srca, pluća, jednjaka i drugih organa u prsnoj šupljini.

Kateter

Uska cijev koja se može uvesti kroz krvne žile do srca zbog dijagnostičkih i terapijskih zahvata.

Kateterizacija srca

Kateterizacija srca invazivna je pretraga kojom se kateter provlači kroz arterije ili vene u preponi ili ruci prema srcu. Zahvat izvodi intervencijski kardiolog. Kateterizacijom je moguće direktno mjerenje tlakova u srčanim šupljinama ili prikazivanje šupljina srca i koronarnih arterija kontrastnom bojom vidljivom na rendgenskoj snimci.

Kongenitalna (prirođena) bolest zaliska

epravilnosti u građi aortnog ili mitralnog zaliska prisutne od rođenja nazivaju se prirođene bolesti zaliska.

Koronarna bolest srca

Koronarna ili ishemična bolest srca je bolest koju karakteriziraju aterosklerotska suženja ili "stenoze" koronarnih arterija. Posljedica bolesti je ishemija srčanog mišića.

 

Koronarne arterije

Koronarne arterije su arterije na površini srca koje opskrbljuju srčani mišić krvlju.

Ksenograftni zalisci

Umjetni zalisci napravljeni iz životinjskog tkiva nazivaju se ksenografti. Najčešće se izrađuju od svinjskih aortnih zalistaka. U posljednje vrijeme neki se zalisci izrađuju i od kravljeg tkiva.

LIMA

Engleska kratica za lijevu unutarnju grudnu arteriju ("left internal mammary artery").

Marfanov sindrom

Marfanov sindrom nasljedna je bolest kod koje dolazi do promjena na kostima, zglobovima, srcu i velikim krvnim žilama. Može uzrokovati insuficijenciju zalistaka, aneurizmatično proširenje aorte ili disekciju aorte.

Mehanički zalisci

Umjetni zalisci napravljeni iz metala, plastike i/ili pirolitičkog ugljika. Izuzetno su visoke trajnosti.

Medijana sternotomija

Klasični način otvaranja prsnog koša rezom kojim se sternum (prsna kost) dijeli cijelom dužinom

Minimalno invazivna operacija srca

Pojam minimalno invazivna operacija srca koristi se za opis niza kirurških postupaka koji se koriste za smanjenje traume nakon operacije i ubrzanje oporavka. Ovi postupci uključuju operacije srca kroz mali rez i operacije srca bez stroja za izvantjelesni krvotok.

Miokard

Mišićni sloj srčanog zida naziva se miokard.

Mitralni zalistak

Mitralni zalistak je ulazni zalistak lijeve klijetke koji se otvara kada se lijeva klijetka puni krvlju (dijastola) i zatvara kada klijetka istiskuje krv u aortu (sistola).

OPCAB

OPCAB (Off-pump Coronary Artery Bypass) je engleska kratica za aortokoronarno premoštenje bez uporabe stroja za izvantjelesni krvotok.

Plućni zalistak

Zalistak na desnoj strani srca koji sprječava povratak krvi iz plućne arterije u desnu klijetku.

Plućni autograft

Novi pristup u zamjeni bolesnog aortnog zaliska uključuje premještanje pacijentovog vlastitog plućnog zaliska na mjesto aortnog zaliska.

PTCA

Engleska kratica za perkutanu transluminalnu angioplastiku.

Regurgitacija

Propuštanje krvi unatrag kroz zalistak naziva se regurgitacija ili insuficijencija zaliska.

Reumatska groznica

Streptokokna infekcija povremeno uzrokuje generaliziranu bolest s upalom zglobova i srčanih zalistaka. Taj upalni proces na srčanim zaliscima s vremenom može dovesti do oštećenja zaliska u tolikoj mjeri da on mora biti kirurški zamijenjen. Ovo stanje naziva se reumatska bolest srca.

RIMA

Engleska kratica za desnu unutarnju grudnu arteriju ("right internal mammary artery")

Sinkopa

Nesvjestica ili gubitak svijesti naziva se sinkopa.

Sinoatrijski čvor

Sinoatrijski čvor je područje posebnih stanica u atriju koje automatski stvara i šalje električni impuls ostatku srca poručujući da se stisne.

Sinusni ritam

Normalni ritam srca stvara se u sinoatrijskom čvoru i naziva se sinusni ritam.

Sistola

Dio srčanog ciklusa tijekom kojeg se srčani mišić steže da bi izbacio krv iz klijetki. Dio srčanog ciklusa u kojem se srce puni naziva se dijastola.

Stečena bolest aortnog zaliska

Stečena bolest aortnog zaliska odnosi se na promjene aortnog zaliska koje se razvijaju tijekom života.

Stenoza

Suženje zaliska ili arterije naziva se stenoza. Stenotičan zalistak ne otvara se potpuno i zbog toga otežava ili blokira normalan prolaz krvi. Arterija također može postati stenotična, kada postoji prepreka normalnom protoku krvi.

Stentless zalistak

Umjetni aortni zalistak biološkog podrijetla izvrsnih hemodinamskih svojstava koji se upotrebljava zadnjih desetak godina u kardijalnoj kirurgiji. Nakon ugradnje antikoagulantna terapija je potpuno nepotrebna.

Stroj za izvantjelesni krvotok (EKC, ekstrakorporalna cirkulacija)

Stroj za izvantjelesni krvotok često se naziva i mašina srce-pluća, budući preuzima ulogu srca i pluća tijekom većine kardiokirurških operacija. Njegovim korištenjem omogućava se zaustavljanje srca i otvaranje srčanih šupljina.

Test opterećenja

Postoji niz različitih testova koji se nazivaju testovi opterećenja. Među njih spadaju klasični elektrokardiografski test opterećenja (ergometrija), stresna scintigrafija srca talijem i dobutaminska stresna ehokardiografija srca. Svi ovi testovi mogu pokazati nedovoljnu krvnu opskrbu srca (ishemiju). Tijekom testova opterećenja, srce se prati u mirovanju i u naporu kako bi se otkrilo postojanje razlike u opskrbi krvlju.

Trikuspidni aortni zalistak

Normalni aortni zalistak ima tri listića i naziva se trikuspidni (nasuprot bikuspidnom aortnom zalisku).

Trikuspidni zalistak

Trikuspidni zalistak je ulazni zalistak desne klijetke koji se otvara kod punjenja desne klijetke krvlju (dijastola) i nakon toga zatvara kada desna klijetka istiskuje krv u pluća (sistola).

Ultrazvuk srca (ehokardiogram)

Ultrazvučni pregled srca je dijagnostički postupak kojim se srce pregledava ultrazvučnim valovima. Pregled pruža informacije o zaliscima srca i o funkciji srčanog mišića.

Unutarnja grudna arterija (arterija mammaria interna)

Ova arterija se nalazi na unutarnjoj strani prsnog koša blizu prsne kosti i često se koristi za aortokoronarno premoštenje. Postoje lijeva i desna unutarnja grudna arterija.

Varikoziteti vena

Vene u nozi mogu postati oslabljene i proširene s tankim stjenkama. Takve proširene vene nazivaju se i varikozne vene i nisu pogodne za korištenje pri aortokoronarnom premoštenju.

Vena safena

Vena safena magna (VSM, SVG) proteže se unutarnjom stranom nogu od gležnja do prepone i pripada površnom venskom sustavu noge kojim se oko 10% krvi vraća iz noge prema srcu. Većina krvi vraća se dubokim venskim sustavom, tako da se vena safena može koristiti za aortokoronarno premoštenje bez opasnosti za bolesnika.

Ventrikul (klijetka)

Glavna pumpajuća šupljina srca naziva se klijetka ili ventrikul.

Zatajenje srca

Zatajenje srca je stanje koje se javlja kad srčani mišić oslabi i klijetka ne izbacuje dovoljnu količinu krvi u tijelo. To može smanjiti podnošenje napora ili može uzrokovati nakupljanje tekućine s oticanjem nogu i osjećajem nedostatka zraka.

Aneurizma ascedentne aorte

Prvi dio aorte koji izlazi iz srca naziva se uzlazna ili ascedentna aorta. Ponekad dolazi do proširenja ili dilatacije aorte. Takva proširenja nazivaju se aneurizme. Aneurizma ascedentne aorte može prsnuti, uzrokovati regurgitaciju aortnog zaliska ili disekciju aorte.

 

 

 

Home Pretraživanje Mapa weba 2009 (C) sva prava zadržana - Sveučilišna klinička bolnica Mostar